Bismillaahi arahmaani arahiimi
Bismillaahi arahmaani arahiimi Jettooje goodanii alla joom winndere juulɗeele e kisal joomiraawo yoo won e dow nelaaɗo makko tedduɗo koolaaɗo e yimɓe suudu makko seniiɓe suɓaaɓe e sahaabaaɓe makko tedduɓe. Hajju ko yurmeende e barke w
Bismillaahi arahmaani arahiimi
Jettooje goodanii alla joom winndere juulɗeele e kisal joomiraawo yoo won e dow nelaaɗo makko tedduɗo koolaaɗo e yimɓe suudu makko seniiɓe suɓaaɓe e sahaabaaɓe makko tedduɓe.
Hajju ko yurmeende e barke woni heen, ɓeen ɓe alla faabii haa mbaawi taweede heen e laawol goɗngol kadi ngoni ko e ndeer yurmeende joomiraawo. ɗoo ko jamaanu e nokkuure nde nganduɗaa gooto e moɗon fof e dow hajjude mbo, ina yettoo e toowal maanawiyan-kewal, ɗoo gorko e debbo ina ñaagoo alla toowɗo e ndeer ɓerɗe e ɗemɗe wonde yoo alla waɗanɗum kisal e peewal ɓeenin nootoo joomiraawo. ɗoo yimɓe fof ina njogii occasion fii wontude sehelaaɓe e mbaadi wootiri eɓen ngetoo eeltude koye mumen e dow kulol alla toowɗo. ɗoo ko nokkuure needi, jannde; ko foire ngootaagu alla e mangu alla e jilloondirgol leƴƴi islaamiyan-kooji, nokkoore haɓorde seyɗaane e ɓewre. ɗoo ko nokkuure nde nganduɗaa alla mawɗo waɗaniɗum gooŋɗimɓe haa ɓe njiita heen nafooje maɓɓe heen ɓeenin njogorii settoyaade heen nafooje maɓɓe. e ndeen ngudditen jiiɗe meeɗen oo rendewuu kammuyan-ke heewa e ndeer nguurdam meeɗen e renndo meeɗen. Ko teeŋti e hajju ko rendinde aduna e laakara rendi gooto e renndo. Kaaba mbo nganduɗaa teerɗe fof e ɓerɗe fof ina peemta e makko, etaade duumiinde e njuɓɓudi hakunde fuuɗoode e dantirɗe; etaare yimɓe fof to arafaat e mas’aril halaal e yiilnde yimɓe ɓee mbaɗata e do safaa e marwa, ñappagol yimɓe ɓee piiw fii haɓaade seyɗaane yimɓe ɓee piiw immorɓe e nokkuuji gonɗi kala e mbaadi kala waawndi wonde ngona e moosde e ɗii batuuji maanawiyan-kooji, e hollirde pooccagol.
Ko hono ɗiinii batuuji ɓerɗe ɗee piiw njototoo e joomiraaɗo ngontagol ina waɗa annoora e ndeer ɓernde ɓii aadama, ina ɓeyda kulol alla e liimanaagu e ndeer makko, yaltinii neɗanke e ndeer kurlaa mbo o wannoo, o ari hollirde caɗeele makko e ndeer renndo hee haa ɗe mbaawee humteede e ndeer renndo islaamiyan-kewo. O ɓoornoo comici ɗi nganduɗaa ko kañum woni ko suuri ɓandu makko e jilloondirde e bakkatuuji, o jogoo kattane fii haɓaade seyɗaane e bewre, ɗoo ko nokkuure nde nganduɗaa hajju yan-ke ina yi’a kala mbaadi e dow leñol islaamiyan-kewol, o jogoo njeerto eko arata, o heblanoo heen kade wadde golle moƴƴe, so tawii kadi o yeɗaama, e dow ballal alla joomiraawo, o waɗa bay’at hakunde makko e nelaaɗo (s a w) laawol goɗngol kadi e ndeer oo hajju makko.
Santinaade hooremuuɗum e dow haɓaade seyɗaane e etaade waɗɗitaade kala ko woni bakkaat, e santinde leñol ngol e dow andude gañooɓe e peeje maɓɓe, e haɓaade haa janfaaji gañooɓe ɗii mbaasa jogaade batte, so ɗuum waawii wonde immorde e jotoondiral ɓerɗe e juuɗe e ɗemɗe e ngootaagu juulɓe e leñol islaamiyan-kewol waawat wonde e kisal.
E ndeer oo jamaanu gonaaɗo, ina jeyaa e gootel ɓurngel waɗde faayda e ndeer naamnde juulɓe hee, ko sawraaji gonɗi e wadde to Afrik ɗii, ɗi nganduɗaa haa ɗoo ɗo wanaaɗoo ɗi mbaawii yaninde regime ji nooftotonooɗi Amerik. So tawii juulɓe mbaasii huutorde e oo ɗoo occasion mawɗo, ɗuum ko perde mawɗe jogorii wonanoyde ɓe. ndee yolnde laamuuji mawninkiniiɗi ɗii piiw ngoni ko e etaade waylude ɗii sawraaji.
E ndeer ndee darned mawnde gorko e debbo ndariima haɓaade ductateurji e poolol Amerik fooli e laamuuji maɓɓe ɗii, poolol ngol ngaduɗaa ko koyeeram e fuuynude leññi ɗii e aadoondirdeɓe e regime sioniste waɗi ɓe ndarii. Woni sabaaɓu ndee ɗoo darned maɓɓe nguurdam e maayde ko fii islaam e tindinooje islaam, ɓe ndarii ko duñande leñol Palestine e haɓaade regime sioniste kippotooɗo.
Gañooɓe ɓee ngoni ko yidde diwninde lasudi ndee darned juulɓe. diineeji Amerik bonɗi e natoo e sioniste en njiɗi wooñde sukaaɓe juulɓe e dow huutordeɓe e yoga e goopi e welsinaare ɓe nginniraɓe innde islaam haa ɓe njilliindiraɓe e ndeer maɓɓe ɓe mbala jihaadi haɓaade colonization e sionisme e innde terrorisme e hakunde laabi e ɗate, haa ƴiiƴam juulɓe waawee rufeede e dow leydi gañooɓe islaam ɓee mbaawee danneede ɓe mbonna innɗe haɓanteeɓe islaam ɓee.
Caggal ɗamtinaade momtugol islaam e gonguli islaam, jooni ɓe ngimmanii ko imminde fitinaaji e ndeer pelle islaamiyan-kooje hee ɓe mbaɗa janfaaji e dow mebinde shii’a e sunnuyan-kooɓe haa ɓe mbaawa falaade ngootaagu hakunde maɓɓe.
E dow wallitorde jogoramje maɓɓe e tundu hee, ɓeenin mbaɗa haa yimɓe ɓee mbelsinora caɗeele maɓɓe gonɗe e ndeer leyɗe maɓɓe ɗee, e ndeer wadduuji maɓɓe e ndeer Syria e Bahrain, haa yimɓe ɓee piiw mbatta hakkilaaji maɓɓe e ɗii wadduuji ɗi nganduɗaa ko e tawaare maɓɓe ɗi ngoni e wadde. Hare wonde e ndeer Syria e bariindirgol sukaaɓe maɓɓe e ndeer maɓɓe ko boneeji puɗɗiiɗi e seŋngo Amerik e sioniste e ɗooftiiɓe ɓeee, hoboo jaɓata hande wonde ko laamuuji bambuɗi dictateur ji ɓaleeji e ndeer Ejipt e Tunis e Libya ɗii mbaabi ɓee wiɓe ko democratie ngoni e laartude e ndeer Syria ɓee. Joljoli Syria ɗii ko joljoli njoptiigu.
Minen men ngondi ko yimɓe Syria miɗen calii kala ko faati e tumbagol heen leyɗe janane, kala maslahaa mbaawoowo wonde heen, ko yimɓe leydi Syria ɓee poti ɗum daranaade wonaa janamɓe.
Mussiɓe worɓe e rewɓe! hajju ko occasion liggoondirde e luggude e dow geɗe baɗɗe faayda battane sawraaji tundu e darned immorde e doole barmaaɗe immorde e ɗii sawraaji, fii wooñde ɓe e laawol maɓɓe, ko e ndeer limooje ɗeeɗoo geɗe tawaa. Janfaaji fii wadde luural hakunde juulɓe hee e wadde haa yimɓe ɓee miijoo ko boni e hakunde leyɗe hee, yaɓude tekendi islaamiyan-koori Iran, muraadu Palestine e yidde ɗaninde jihaadiyan-kooɓe Palestine, wadde poropagande haɓaade islaam leyɗe occident ɗee e bambude ɓe huncooɓe hormaaji islaam e nelaaɗo (s a w) ɗii fof ko kulle ɗe nganduɗa ko e ndeer ɗii jamaanuuji hajju fotaa fewjiteede e ndeer mooɗon onon hajjuyan-kooɓe. (kala waɓɓe jihaadi e ndeer meeɗen maa en peewnuɓe laabi meeɗen)
Wassalaamu aleykum wa rahamatullaahi wa barakaatuhuu.
Seyid Ali Klahanie.