Bismillaahi arahmaani arahiimi Bismillaahi arahmaani arahiimi Bismillaahi arahmaani arahiimi بعثه مقام معظم رهبری در گپ بعثه مقام معظم رهبری در سروش بعثه مقام معظم رهبری در بله
Bismillaahi arahmaani arahiimi Bismillaahi arahmaani arahiimi Bismillaahi arahmaani arahiimi Bismillaahi arahmaani arahiimi Bismillaahi arahmaani arahiimi

Bismillaahi arahmaani arahiimi

Bismillaahi arahmaani arahiimi Jettooje goodanii alla joom winndere juulɗeele e kisal joomiraawo yoo won e dow nelaaɗo makko tedduɗo koolaaɗo e yimɓe suudu makko seniiɓe suɓaaɓe e sahaabaaɓe makko tedduɓe. Hajju ko yurmeende e barke w

Bismillaahi arahmaani arahiimi

Jettooje goodanii alla joom winndere juulɗeele e kisal joomiraawo yoo won e dow nelaaɗo makko tedduɗo koolaaɗo e yimɓe suudu makko seniiɓe suɓaaɓe e sahaabaaɓe makko tedduɓe.



Hajju ko yurmeende e barke woni heen, ɓeen ɓe alla faabii haa mbaawi taweede heen e laawol goɗngol kadi ngoni ko e ndeer yurmeende joomiraawo. ɗoo ko jamaanu e nokkuure nde nganduɗaa gooto e moɗon fof e dow hajjude mbo, ina yettoo e toowal maanawiyan-kewal, ɗoo gorko e debbo ina ñaagoo alla toowɗo e ndeer ɓerɗe e ɗemɗe wonde yoo alla waɗanɗum kisal e peewal ɓeenin nootoo joomiraawo. ɗoo yimɓe fof ina njogii occasion fii wontude sehelaaɓe e mbaadi wootiri eɓen ngetoo eeltude koye mumen e dow kulol alla toowɗo. ɗoo ko nokkuure needi, jannde; ko foire ngootaagu alla e mangu alla e jilloondirgol leƴƴi islaamiyan-kooji, nokkoore haɓorde seyɗaane e ɓewre. ɗoo ko nokkuure nde nganduɗaa alla mawɗo waɗaniɗum gooŋɗimɓe haa ɓe njiita heen nafooje maɓɓe heen ɓeenin njogorii settoyaade heen nafooje maɓɓe. e ndeen ngudditen jiiɗe meeɗen oo rendewuu kammuyan-ke heewa e ndeer nguurdam meeɗen e renndo meeɗen. Ko teeŋti e hajju ko rendinde aduna e laakara rendi gooto e renndo. Kaaba mbo nganduɗaa teerɗe fof e ɓerɗe fof ina peemta e makko, etaade duumiinde e njuɓɓudi hakunde fuuɗoode e dantirɗe; etaare yimɓe fof to arafaat e mas’aril halaal e yiilnde yimɓe ɓee mbaɗata e do safaa e marwa, ñappagol yimɓe ɓee piiw fii haɓaade seyɗaane yimɓe ɓee piiw immorɓe e nokkuuji gonɗi kala e mbaadi kala waawndi wonde ngona e moosde e ɗii batuuji maanawiyan-kooji, e hollirde pooccagol.

Ko hono ɗiinii batuuji ɓerɗe ɗee piiw njototoo e joomiraaɗo ngontagol ina waɗa annoora e ndeer ɓernde ɓii aadama, ina ɓeyda kulol alla e liimanaagu e ndeer makko, yaltinii neɗanke e ndeer kurlaa mbo o wannoo, o ari hollirde caɗeele makko e ndeer renndo hee haa ɗe mbaawee humteede e ndeer renndo islaamiyan-kewo. O ɓoornoo comici ɗi nganduɗaa ko kañum woni ko suuri ɓandu makko e jilloondirde e bakkatuuji, o jogoo kattane fii haɓaade seyɗaane e bewre, ɗoo ko nokkuure nde nganduɗaa hajju yan-ke ina yi’a kala mbaadi e dow leñol islaamiyan-kewol, o jogoo njeerto eko arata, o heblanoo heen kade wadde golle moƴƴe, so tawii kadi o yeɗaama, e dow ballal alla joomiraawo, o waɗa bay’at hakunde makko e nelaaɗo (s a w) laawol goɗngol kadi e ndeer oo hajju makko.

Santinaade hooremuuɗum e dow haɓaade seyɗaane e etaade waɗɗitaade kala ko woni bakkaat, e santinde leñol ngol e dow andude gañooɓe e peeje maɓɓe, e haɓaade haa janfaaji gañooɓe ɗii mbaasa jogaade batte, so ɗuum waawii wonde immorde e jotoondiral ɓerɗe e juuɗe e ɗemɗe e ngootaagu juulɓe e leñol islaamiyan-kewol waawat wonde e kisal.

E ndeer oo jamaanu gonaaɗo, ina jeyaa e gootel ɓurngel waɗde faayda e ndeer naamnde juulɓe hee, ko sawraaji gonɗi e wadde to Afrik ɗii, ɗi nganduɗaa haa ɗoo ɗo wanaaɗoo ɗi mbaawii yaninde regime ji nooftotonooɗi Amerik. So tawii juulɓe mbaasii huutorde e oo ɗoo occasion mawɗo, ɗuum ko perde mawɗe jogorii wonanoyde ɓe. ndee yolnde laamuuji mawninkiniiɗi ɗii piiw ngoni ko e etaade waylude ɗii sawraaji.

E ndeer ndee darned mawnde gorko e debbo ndariima haɓaade ductateurji e poolol Amerik fooli e laamuuji maɓɓe ɗii, poolol ngol ngaduɗaa ko koyeeram e fuuynude leññi ɗii e aadoondirdeɓe e regime sioniste waɗi ɓe ndarii. Woni sabaaɓu ndee ɗoo darned maɓɓe nguurdam e maayde ko fii islaam e tindinooje islaam, ɓe ndarii ko duñande leñol Palestine e haɓaade regime sioniste kippotooɗo.

Gañooɓe ɓee ngoni ko yidde diwninde lasudi ndee darned juulɓe. diineeji Amerik bonɗi e natoo e sioniste en njiɗi wooñde sukaaɓe juulɓe e dow huutordeɓe e yoga e goopi e welsinaare ɓe nginniraɓe innde islaam haa ɓe njilliindiraɓe e ndeer maɓɓe ɓe mbala jihaadi haɓaade colonization e sionisme e innde terrorisme e hakunde laabi e ɗate, haa ƴiiƴam juulɓe waawee rufeede e dow leydi gañooɓe islaam ɓee mbaawee danneede ɓe mbonna innɗe haɓanteeɓe islaam ɓee.

Caggal ɗamtinaade momtugol islaam e gonguli islaam, jooni ɓe ngimmanii ko imminde fitinaaji e ndeer pelle islaamiyan-kooje hee ɓe mbaɗa janfaaji e dow mebinde shii’a e sunnuyan-kooɓe haa ɓe mbaawa falaade ngootaagu hakunde maɓɓe.

E dow wallitorde jogoramje maɓɓe e tundu hee, ɓeenin mbaɗa haa yimɓe ɓee mbelsinora caɗeele maɓɓe gonɗe e ndeer leyɗe maɓɓe ɗee, e ndeer wadduuji maɓɓe e ndeer Syria e Bahrain, haa yimɓe ɓee piiw mbatta hakkilaaji maɓɓe e ɗii wadduuji ɗi nganduɗaa ko e tawaare maɓɓe ɗi ngoni e wadde. Hare wonde e ndeer Syria e bariindirgol sukaaɓe maɓɓe e ndeer maɓɓe ko boneeji puɗɗiiɗi e seŋngo Amerik e sioniste e ɗooftiiɓe ɓeee, hoboo jaɓata hande wonde ko laamuuji bambuɗi dictateur ji ɓaleeji e ndeer Ejipt e Tunis e Libya ɗii mbaabi ɓee wiɓe ko democratie ngoni e laartude e ndeer Syria ɓee. Joljoli Syria ɗii ko joljoli njoptiigu.

Minen men ngondi ko yimɓe Syria miɗen calii kala ko faati e tumbagol heen leyɗe janane, kala maslahaa mbaawoowo wonde heen, ko yimɓe leydi Syria ɓee poti ɗum daranaade wonaa janamɓe.

Mussiɓe worɓe e rewɓe! hajju ko occasion liggoondirde e luggude e dow geɗe baɗɗe faayda battane sawraaji tundu e darned immorde e doole barmaaɗe immorde e ɗii sawraaji, fii wooñde ɓe e laawol maɓɓe, ko e ndeer limooje ɗeeɗoo geɗe tawaa. Janfaaji fii wadde luural hakunde juulɓe hee e wadde haa yimɓe ɓee miijoo ko boni e hakunde leyɗe hee, yaɓude tekendi islaamiyan-koori Iran, muraadu Palestine e yidde ɗaninde jihaadiyan-kooɓe Palestine, wadde poropagande haɓaade islaam leyɗe occident ɗee e bambude ɓe huncooɓe hormaaji islaam e nelaaɗo (s a w) ɗii fof ko kulle ɗe nganduɗa ko e ndeer ɗii jamaanuuji hajju fotaa fewjiteede e ndeer mooɗon onon hajjuyan-kooɓe. (kala waɓɓe jihaadi e ndeer meeɗen maa en peewnuɓe laabi meeɗen)

Wassalaamu aleykum wa rahamatullaahi wa barakaatuhuu.

Seyid Ali Klahanie.

 


| شناسه مطلب: 11464







نظرات کاربران